Skip to main content

Wikipedija SadržajPovijest Sadržaj i autorsko pravo Višejezičnost Pisani obliciIzvoriVanjske povezniceNavigacijski izbornikwww.wikipedia.orgHow popular is wikipedia.org?dictionary.reference.comwikistatistics.netDnevna posjećenostWikipedia is an encyclopediaSvi jeziciPopis svih Wikipedija na raznim jezicimaPočetna stranicauu

EnciklopedijeWikipedijaMediaWiki projekti


havajskomWebuenciklopedijawikiweb preglednikom15. siječnja2001.Nupedijineprofitna organizacijaobjektivnostiJimmy Walespouzdanosti i točnosti WikipedijesoftveraMediaWikihav.2. siječnja2001.San DieguLarrya SangeraNupedijeBen KovitzaNupedije10. siječnja2001.Nupedija15. siječnja2001.domenuwww.wikipedia.org12. veljače2001.Wikipedija na engleskom jeziku7. rujna2001.kineskognjemačkogfrancuskogtalijanskogruskogWikipedija na hrvatskome jeziku16. veljače2003.hrvatskom jezikuGNU licencija slobodne dokumentacijeautorskih pravajezicimaZajedničkog poslužitelja8. studenoga2008mrve










Wikipedija


Izvor: Wikipedija

Jump to navigation
Jump to search


















Wikipedija
Wikipedia

Wikipedia-logo-v2.svgWikipedia wordmark.svg




Snimak zaslona s prikazom Wikipedije



URL

http://wikipedia.org
Alexa rank

5[1] (2019.)
Komercijalna?
ne
Vrsta
internetska enciklopedija
Vlasnik

Zaklada Wikimedija
Kreirao

Jimmy Wales
Larry Sanger
Objavljeno

15. siječnja 2001.
Status
aktivna

Wikipedija (wiki na havajskom brzo ili požuriti[2] i -pedija[3]) višejezična je, na Webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja. Ona postoji kao wiki, što podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim volonterima, te većinu članaka može uređivati svatko s pristupom Internetu i odgovarajućim web preglednikom. Projekt je započet 15. siječnja 2001. kao dodatak stručno pisanoj (i do sada ugasloj) Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija zaklada Wikimedija, koja ima više od 15 milijuna članaka na mnogo jezika (uključujući 5 milijuna članaka na engleskom jeziku, te više od 180 tisuća na hrvatskom jeziku[4]). Od početka joj raste popularnost,[5] djelujući pozitivno na stvaranje drugih projekata od općeg interesa. Od urednika se traži da održavaju određenu razinu "neutralnosti" pri sažimanju istaknutih motrišta, bez određivanja objektivnosti istine.


Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales projekt naziva "nastojanjem da se višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvalitete načini i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovu materinskom jeziku."[6] No postoji čitav niz nesuglasica po pitanju pouzdanosti i točnosti Wikipedije. Najčešće mete kritika su vandalizam, nedosljednost, neravnomjerna kvaliteta, nepotkrijepljeni stavovi, pristranost sustava, težnja suglašavanju i popularnost koju stječe preporukama. Neki uz to navode i da Wikipedija ne može opravdati naziv "enciklopedija" koji za sobom povlači visoki stupanj pouzdanosti i mjerodavnosti koji ona, zbog svoje otvorene uređivačke politike, ne može održati. No sloboda pristupa, učestala ažuriranja, raznolikost i detaljnost te brojne višejezične inačice pretvorile su Wikipediju u rado korišten izvor informacija.


Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Razvijena je korištenjem vrste računalnog softvera pod nazivom "MediaWiki" (hav. wiki wiki - "brzo").




Sadržaj





  • 1 Povijest


  • 2 Sadržaj i autorsko pravo


  • 3 Višejezičnost


  • 4 Pisani oblici


  • 5 Izvori


  • 6 Vanjske poveznice



Povijest


Povijest Wikipedije počinje 2. siječnja 2001., u San Diegu, u razgovoru između Larrya Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tijekom večere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio vlasnika Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva inačica je objavljena 10. siječnja 2001. godine. Međutim, mnogi suradnici Nupedije nisu htjeli da Nupedija postane "Wiki" pa je 15. siječnja 2001., Wikipedija dobila svoju današnju domenu "www.wikipedia.org".


Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekt je porastao izvanrednom brzinom. 12. veljače 2001., Wikipedija na engleskom jeziku je imala 1.000 članaka, a 7. rujna 2001. prešla je prag od 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, ruskog, itd.


Wikipedija na hrvatskome jeziku objavljena je 16. veljače 2003. godine. Trenutno Wikipedija na hrvatskom jeziku broji 203.850 članaka.



Sadržaj i autorsko pravo


GNU licencija slobodne dokumentacije (GFDL) jedna je od brojnih licencija autorskih prava, koja omogućava raspoloživost Wikipedijinih članaka tako da dopušta raspačavanje, stvaranje izvedenica i komercijalnu upotrebu autorskog sadržaja.
Izvorni doprinosi autora projektu podrazumijevaju i davanje autorskog prava pod zastupstvo GFDL-a. Takva se građa može dalje raspačavati na više jezika pri Wikipediji, ili između drugih podatkovnih izvora koji su nositelji ove licencije. Dok se sav tekst nalazi pod GFDL-om, značajan broj slika i zvukova ne predstavlja slobodni sadržaj, već ima istaknuta autorska prava. To su: logotipovi tvrtki, primjeri pjesama i slike iz medija, koji se koriste pod uvjetom pravedne uporabe!



Višejezičnost




Spomenik Wikipediji u Poljskoj.




Animacija simbola wikipedije, sa svim slovima


Postoje ukupno 264 izdanja Wikipedije (uključujući 2 "prazna") na različitim jezicima[7], od kojih su do siječnja 2006. 123 Wikipedije bile "aktivne" (s više od 100 članaka)[8].


Jezična izdanja funkcioniraju neovisno jedno o drugome, nisu sadržajno vezana niti su nužno, ili u relevantnom udjelu, međusobni prijevodi. Automatsko prevođenje članaka je na Wikipediji strogo zabranjeno, no poželjno je da višejezični urednici s određenim znanjem jezika ručno prevode članke uz uvjet pridržavanja zajedničkog pravila "neutralnog gledišta". Na taj način suradnici dijele članke među izdanjima, a slično vrijedi i za slike, bilo na zahtjev upućen autoru ili pomoću Zajedničkog poslužitelja.


Slijedi popis najvećih izdanja Wikipedije, poredanih po broju članaka od 8. studenoga 2008. (nije mjerodavni pokazatelj, jer veliki broj članaka mogu biti mrve) [8]


  1. englesko (4.525.499)

  2. njemačko (1.001.101)

  3. francusko (897.411)

  4. poljsko (665.859)

  5. japansko (534.290)

  6. talijansko (512.827)

  7. nizozemsko (494.681)

  8. portugalsko (434.044)

  9. španjolsko (414.170)

  10. rusko (329.020)

  11. švedsko (296.209)

  12. kinesko (210.116)

  13. norveško Bokmål (191.468)

  14. finsko (183.845)

  15. katalonsko (140.093)

Pisani oblici


Slijedi popis raznih oblika naziva wikipedijâ, ovisno koji se rabi za pojedino jezično izdanje:





  • ዊኪፔዲያ – amharski

  • Bichipedia – sardinijski

  • Biquipedia – aragonski

  • Վիքիպեդիա – armenski

  • Uichipedia – aramejski

  • Uiquipedia – asturleonski

  • Vicipéid – irski

  • Vikipedio – esperanto

  • Vikipedi – turski

  • Vikipediya – azerski

  • Vikipedija – litavski

  • Vikipēdija – latvijski

  • Vikipeedia – estonski

  • Vikipeediä – võro

  • Viquipèdia – katalonski

  • Vicipaedia – latinski

  • Wicipǣdia – anglo-saksonski

  • Wicipedia – velški (kimrički)

  • Wikipédia – francuski, portugalski, mađarski, slovački, sundanese

  • Wikipedia – engleski, albanski, bretonski, danski, nizozemski, finski, somalijski, njemački, talijanski, norveški, poljski, rumunjski, sicilijski, španjolski, švedski, bošnjački, filipinski, korzički, islandski, indonezijski, luksemburški, malajski.

  • Wikipedie – češki

  • Wikipedio – ido

  • ويكيبيديا – arapski

  • วิกิพีเดีย – thai

  • ウィキペディア – japanski

  • Vikipedioa – swahili

  • Wikipediya – nauruanski


  • 維基百科 / 维基百科 / Wéijībǎikē – kineski

  • Βικιπαίδεια – grčki

  • Уикипедия – bugarski

  • ויקיפדיה – hebrejski

  • ויקיפעדיע – jidiš

  • Википєдїѭ / ⰂⰋⰍⰋⰒⰡⰄⰊⰡ – crkvenoslavenski

  • Википедия – ruski, moldavski (ćirilicom)

  • Вікіпедія – ukrajinski, rusinski

  • Вікіпедыя – bjeloruski

  • Вікіпэдыя – bjeloruski (taraškevicom)

  • Wikipedija – hrvatski, malteški, slovenski, donjolužičkosrpski, gornjolužičkosrpski

  • ویکیپدیا – perzijski

  • Википедиja – makedonski, srpski

  • ვიკიპედია – gruzijski

  • ویـکـیـپـیـڈ یـا – urdu

  • uikipidias – lojban

  • 위키백과 – korejski

  • ವಿಕಿಪೀಡಿಯ – kannada

  • Oiquipedià – occitan

  • ਿਵਕੀਪੀਡੀ਼ਆ – punjabi

  • വിക്കിപീഡിയ – malayalam

  • விக்கிபீடியா – tamil

  • Википеди – osetski, čuvaš

  • विकिपीडिया – hindi, marathi, sanskrit

  • Wîkîpediya – kurdski

  • Wikipedy – zapadnofrizijski

  • వికిపీడియా – telugu

  • Wîkîpedîä – tatarski

  • wIqIpe'DIya – klingonski

Izvori




  1. How popular is wikipedia.org?. Alexa Internet


  2. dictionary.reference.com pristupljeno 21. siječnja 2012.


  3. http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/enciklopedija.pdf pristupljeno 21. siječnja 2012.


  4. wikistatistics.net potrebno je proći strjelicom preko krivulje na grafikonu kako bi se dobio uvid u trenutan broj članaka; stranice nisu dostupne


  5. "Dnevna posjećenost", Wikipedijine statistike, 1. siječnja 2005.


  6. Jimmy Wales, "Wikipedia is an encyclopedia", 8. ožujka 2005.


  7. "Svi jezici", Wikipedijine statistike, 21. ožujka 2005.


  8. 8,08,1 "Popis svih Wikipedija na raznim jezicima", Meta-Wiki (29. siječnja 2006.)


Vanjske poveznice


  • Početna stranica











Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija&oldid=5204432"





Navigacijski izbornik

























(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.124","walltime":"0.162","ppvisitednodes":"value":1234,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":39308,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":13340,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":9,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":3565,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 79.619 1 -total"," 26.67% 21.236 2 Predložak:Navigacija"," 25.88% 20.602 1 Predložak:Zaklada_Wikimedija"," 25.66% 20.427 1 Predložak:Infookvir_web_stranica"," 24.91% 19.835 1 Predložak:Izvori"," 12.67% 10.089 1 Predložak:Cite_web"," 9.13% 7.272 1 Predložak:Wikipedije"," 7.49% 5.963 2 Predložak:Tnavbar"," 4.91% 3.908 1 Predložak:Unicode"," 2.77% 2.205 37 Predložak:·w"],"cachereport":"origin":"mw1263","timestamp":"20190319195243","ttl":3600,"transientcontent":true););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"Wikipedija","url":"https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q52","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q52","author":"@type":"Organization","name":"Contributors to Wikimedia projects","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2003-09-03T12:57:35Z","dateModified":"2019-02-03T14:32:02Z","image":"https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/80/Wikipedia-logo-v2.svg","headline":"slobodna enciklopedija koju svatko mou017ee ureu0111ivati"(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":138,"wgHostname":"mw1262"););

Popular posts from this blog

Identifying “long and narrow” polygons in with PostGISlength and width of polygonWhy postgis st_overlaps reports Qgis' “avoid intersections” generated polygon as overlapping with others?Adjusting polygons to boundary and filling holesDrawing polygons with fixed area?How to remove spikes in Polygons with PostGISDeleting sliver polygons after difference operation in QGIS?Snapping boundaries in PostGISSplit polygon into parts adding attributes based on underlying polygon in QGISSplitting overlap between polygons and assign to nearest polygon using PostGIS?Expanding polygons and clipping at midpoint?Removing Intersection of Buffers in Same Layers

Masuk log Menu navigasi

อาณาจักร (ชีววิทยา) ดูเพิ่ม อ้างอิง รายการเลือกการนำทาง10.1086/39456810.5962/bhl.title.447410.1126/science.163.3863.150576276010.1007/BF01796092408502"Phylogenetic structure of the prokaryotic domain: the primary kingdoms"10.1073/pnas.74.11.5088432104270744"Towards a natural system of organisms: proposal for the domains Archaea, Bacteria, and Eucarya"1990PNAS...87.4576W10.1073/pnas.87.12.4576541592112744PubMedJump the queueexpand by handPubMedJump the queueexpand by handPubMedJump the queueexpand by hand"A revised six-kingdom system of life"10.1111/j.1469-185X.1998.tb00030.x9809012"Only six kingdoms of life"10.1098/rspb.2004.2705169172415306349"Kingdoms Protozoa and Chromista and the eozoan root of the eukaryotic tree"10.1098/rsbl.2009.0948288006020031978เพิ่มข้อมูล