Skip to main content

Životinje Sadržaj Nastanak životinja | Osobine životinja | Prehrana | Odnos životinja s čovjekom | Zaštita životinja | Klasifikacija | Ugrožene vrste | Vidi Popis | Galerija | Vanjske poveznice | Izvori | Navigacijski izbornikPravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama u Republici HrvatskojNational GeographicGlobal SpeciesGlobal Species: Animalia (animals)

Izdvojiti u novi članakŽivotinjeOpisthokontaZoologija


carstavadomenieukariotavišestanični organizmiPrirodna znanostzoologijaživa bićaenergijufotosintezomorganizmimadisanjekisikugljikov dioksidosjetilarazmnožavanjespolnog razmnožavanjanespolnog razmnožavanjapartenogenezeznanostispužvežarnjacimekušcicrvičlankonošcistanicavišestanični organizmijednostaničnih organizamaprotozoabiološkiChoanoflagellatamorešumesvjetlostijajaheterotrofni organizmiUgljikohidrateživotmesožderebiljožderesveždereparazitešećereglukozefruktozeenergijemimikrijemesommačkolikih životinjapsolikih životinjakitovašišmišaptica grabljivicaptica vodaricakrokodilabiljkamadevazebriprimatakoalamedvjedisvinjeježevivjevericevranedječje glistetrakavicametiljačovjekaBiologija ponašanjagovor životinjakulturuFilozofsku antropologijuzakoniprirodne ravnotežestaništaindustrijomopasnostnaftenaftnih platformitankeraperjelovribolovbijelacaSjevernu Amerikubizonapoljoprivredapesticidaumjetnih gnojivaPETAWWFWSPAPrijatelji životinjapovijestikataklizmidinosauraČovjekprirodu17. stoljećudodooroks18. stoljećuŠtelerova morska kravaplava antilopa19. stoljećuvelika njorkatarpankvaga20. stoljećupapagaj iz Karolinegolub selachuiakozorogaarapskog oriksaeuropskog bizonahavajske guskebjelorepog gnuaprževalskog konjajavanski nosorogmauricijski kliktavackineski aligatorDolaJaguarRiba klaunObična gatalinkaGrčka čančaraSamojedČudnovati kljunašObični jelen












Životinje




Izvor: Wikipedija






Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje



?

Životinje

Raznolikost životinja
Raznolikost životinja


Status zaštite




Sistematika







Domena:

Eukaryota

Nadcarstvo:

Unikonta

Carstvo:

Animalia
Linné, 1758.
Područje života


Koljena

  • Podkraljevstvo Parazoa
    • Porifera

    • Placozoa


  • Podkraljevstvo Eumetazoa

    • Radiata (nesvrstano)
      • Ctenophora

      • Cnidaria



    • Bilateria (nesvrstano)
      • Orthonectida

      • Rhombozoa

      • Acoelomorpha

      • Chaetognatha

      • Natkoljeno Deuterostomia
        • Chordata

        • Hemichordata

        • Echinodermata

        • Xenoturbellida


        • Vetulicolia †



      • Protostomia (nesvrstano)
        • Natkoljeno Ecdysozoa
          • Kinorhyncha

          • Loricifera

          • Priapulida

          • Nematoda

          • Nematomorpha

          • Lobopodia

          • Onychophora

          • Tardigrada

          • Arthropoda


        • Natkoljeno Platyzoa
          • Platyhelminthes

          • Gastrotricha

          • Rotifera

          • Acanthocephala

          • Gnathostomulida

          • Micrognathozoa

          • Cycliophora


        • Natkoljeno Lophotrochozoa
          • Sipuncula


          • Hyolitha †

          • Nemertea

          • Phoronida

          • Bryozoa

          • Entoprocta

          • Brachiopoda

          • Mollusca

          • Annelida

          • Echiura





Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje su višestanični organizmi. Životinje nemaju staničnu stijenku, po čemu se razlikuju od biljaka, algi i gljiva. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa unutar toga dalje u porodice i dalje. Prirodna znanost koja se bavi životinjama naziva se zoologija. Danas postoji preko milijun vrsta životinja.


Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina životinja je pokretna i ima osjetila. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola. Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za razmnožavanje i da bi mogle pobjeći od neprijatelja. Gotovo sve životinje imaju neki oblik spolnog razmnožavanja. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.




Sadržaj





  • 1 Podjela i procjena broja životinjskih vrsta


  • 2 Nastanak životinja


  • 3 Osobine životinja


  • 4 Prehrana


  • 5 Odnos životinja s čovjekom


  • 6 Zaštita životinja

    • 6.1 Izumiranje životinjskih vrsta



  • 7 Klasifikacija


  • 8 Ugrožene vrste


  • 9 Vidi Popis


  • 10 Galerija


  • 11 Vanjske poveznice

    • 11.1 Ostali projekti


    • 11.2 Zaštićene životinjske vrste



  • 12 Izvori




Podjela i procjena broja životinjskih vrsta |



  • Sisavci (Mammalia): 5.501 vrsta otkrivena; procjena: 5.600 vrsta


  • Ptice: 10.064 vrsta; procjena: 10.500 vrsta


  • Gmazovi: 9.547 vrsta; procjena: 12.000 vrsta


  • Vodozemci: 6.771 vrsta; procjena: 15.000 vrsta


  • Ribe: 32.400 vrsta; procjena: 45.000 vrsta


  • Rakovi 47.000 vrsta; Procjena 150.000 vrsta


  • Mekušci: 85.000 vrsta: procjena: 2.000.000 vrsta


  • Paučnjaci (Arachnida): 102.248 vrsta; procjena: 600.000 vrsta


  • Kukci (Insecta) 1.000.000 vrsta; procjena 5.000.000 vrsta[1]


Nastanak životinja |


U znanosti je zastupljeno mišljenje da su se prve životinje pojavile u pretkambriju, prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da se nastanak prve životinjske stanice dogodio prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike između današnjih grupa su se pojavile još u kambriju, ili u ediakariju. Tada su vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja: spužve, žarnjaci, mekušci, člankoviti crvi (anelide) i člankonošci.



Osobine životinja |


Po broju stanica, životinje se dijele na jednostanične i višestanične. Velika većina životinja su višestanični organizmi. Tradicionalno, u životinje se ubraja i cijela jedna grupa jednostaničnih organizama, protozoa. To se međutim više ne može biološki opravdati. Najbliži srodnici pravih višestaničnih organizama su Choanoflagellata.


Životinje, za razliku od biljaka, ne mogu proizvoditi same hranu. One ju pronalaze kretanjem u prirodi na različite načine. Nastanjuju određene prostore (staništa) koji im osiguravaju potrebne životne uvjete, a one se tom prostoru prilagođavaju. Postoji nekoliko vrsta staništa, a to su: travnjaci, more i šume i dr. Ona se razlikuju, primjerice temperaturom zraka i količini svjetlosti, i ako se životinja ne može prilagoditi svom novom staništu, ona će uginuti. Mladunci kod životinja legu se iz jaja ili se kote živi mladi.


Biljke i životinje, unatoč nekim razlikama, međusobno su povezane.



Prehrana |


Sve su životinje heterotrofni organizmi, što znači da se hrane izravno ili neizravno drugim živim bićima. Ugljikohidrate potrebne za život, uzimaju iz organskih tvari. Po vrsti hrane koju koriste dijele se na: mesoždere, biljoždere, sveždere i parazite. Životinje koriste šećere pohranjene u biljkama poput glukoze i fruktoze kao izvor energije. Korist od toga imaju i mesožderi koji se hrane životinjama, koje su konzumirale biljnu hranu. Biljožderi koji se brane od mesoždera (predatora) imaju različite načine zaštite poput mimikrije.


Mesožderi su životinje koje se hrane pretežno mesom poput: mačkolikih životinja, većine psolikih životinja, kitova, gotovo svih šišmiša, ptica grabljivica, nekih ptica vodarica, krokodila i dr. Biljožderi se hrane pretežno biljkama poput: deva, zebri, većine primata, koala i dr. Svežderi imaju sposobnost probavljanja hrane biljnog i životinjskog porijekla. To su npr. medvjedi, svinje, ježevi, vjeverice, vrane i dr. Paraziti se hrane na štetu domaćina u kojem obitavaju poput: dječje gliste, trakavica, metilja i dr.



Odnos životinja s čovjekom |





Prirodnoznanstveno gledano, i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stupnju razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održiva. O odnosu čovjeka prema drugim životinjama ("Odnos čovjek-životinja") pogledaj Filozofsku antropologiju.



Zaštita životinja |





Dodo je izumrla životinjska vrsta.


Postoje mnogi zakoni, s ciljem zaštite životinja i njihove životne sredine od štetnog ljudskoga djelovanja. Ponekad se radi o zaštiti od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitku staništa, a ponekad o zaštiti protiv neetičnog postupanja i zlostavljanja životinja. Donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, a u Hrvatskoj "Zakon o zaštiti životinja" (Narodne novine broj 135/06) i niz pravilnika.


Zagađenje okoliša uzrokovano industrijom i potrošačkim društvom također destabilizira životni prostor životinja. Velika su opasnost izlijevanja nafte iz naftnih platformi i havarije tankera. Morskim pticama nafta se lijepi za perje te umiru od trovanja prilikom čišćenja perja. Prekomjeran lov i ribolov nepovoljno utječu na populacije životinja. Dolaskom bijelaca u Sjevernu Ameriku broj bizona smanjio se s nekoliko milijuna na samo nekoliko tisuća jedinki. Intezivna poljoprivreda u kojoj se koristi mnogo pesticida i umjetnih gnojiva mijenja prirodnu ravnotežu na velikim poljoprivrednim površima, čime se šteti velikom broju životinja.


Postoje organizacije i udruge za zaštitu životinja. Među najpoznatijima su: Udruga građana za etičko postupanje nad životinjama (PETA), Svjetski fond za zaštitu divljih životinja (WWF), Svjetsko društvo za zaštitu životina (WSPA), a u Hrvatskoj na tom području radi udruga Prijatelji životinja.



Izumiranje životinjskih vrsta |


Tijekom povijesti, nastajale su nove životinjske vrste i izumirale dotadašnje vrste u skladu s prirodnim zakonima. Masovna izumiranja bila su nakon kataklizmi, npr. izumiranje dinosaura i primitivnih sisavaca. Nakon izumiranja slijedilo je vrijeme pojavljivanja brojnih novih životinjskih vrsta.


Čovjek pokušava ukrotiti prirodu, čime smanjuje životni prostor životinja, što dovodi do izumiranja ugroženih životinjskih vrsta. Zbog štetnog ljudskog djelovanja, u 17. stoljeću izumrlo je 7 životinjskih vrsta (npr. dodo i divlje govedo oroks, u 18. stoljeću izumrlo je 11 vrsta (npr. Štelerova morska krava i plava antilopa), u 19. stoljeću izumrlo je 27 vrsta (npr. velika njorka, konj tarpan, zebra kvaga), a u 20. stoljeću iščezlo je 67 životinjskih vrsta (npr. papagaj iz Karoline, golub selac i ptica huia).[2] Brigom društva za zaštitu životinja spašene su od izumiranja na desetke životinjskih vrsta, koje sada imaju stabilne populacije poput: kozoroga, arapskog oriksa, europskog bizona, havajske guske, bjelorepog gnua, prževalskog konja i dr.


Predviđa se izumiranje mnogih životinjskih vrsta u bliskoj budućnosti. Među najugroženijima su: javanski nosorog, mauricijski kliktavac i kineski aligator. Rade se popisi ugroženih životinja, koje se zovu "Crvene knjige". Među najosjetljivijim grupama su velike mačke i ptice grabljivice.



Klasifikacija |


Koljeno[3]



  • Koljeno Acanthocephala () (946).
    • Razred: Archiacanthocephala () (168);


    • Eoacanthocephala () (167);


    • Palaeacanthocephala () (611)



  • Koljeno Annelida () (13,245). Razred:

    • Clitellata (1,562);


    • Polychaeta () (11,683)



  • Koljeno Arthropoda () (883,570). Razred:

    • Arachnida () (61,624);


    • Branchiopoda () (613):


    • Cephalocarida (12);


    • Chilopoda (centipede) (3,138);


    • Collembola (1);


    • Diplopoda (millipede) (9,601);


    • Diplura (1);


    • Entognatha (2,837);


    • Insecta () (776,088);


    • Malacostraca () (20,962);


    • Maxillopoda (5,184);


    • Merostomata () (4);

    • neoznačeno (Symphyla; (83);


    • Ostracoda () (1,718);


    • Pauropoda () (415);


    • Pycnogonida () (1,264);


    • Remipedia (25)



  • Koljeno Brachiopoda () (411). Razred:

    • Craniata (c) (19);


    • Lingulata (24);

    • neoznačeno (16; Thecideida);


    • Rhynchonellata (352)



  • Koljeno Bryozoa () (5,673). Razred:

    • Gymnolaemata (4,929)


    • Phylactolaemata (69)


    • Stenolaemata (675)



  • Koljeno Chaetognatha () (178). Razred:
    • neoznačeno (178),
      • red (neoznačeno 178).
        • Porodice: Bathybelosidae (1); Eukrohniidae () (56); Krohnitelldae (1); Krohnittellidae (2); Krohnittidae () (3); Pterokrohniidae (1); Pterosagittidae (1); Sagittidae () (87); Spadellidae () (25); Torquatoridae (1)


  • Koljeno Chordata () (64,210). Razred:

    • Actinopterygii () (30,426)


    • Amphibia (amphibians) (6,440)


    • Appendicularia () (65)


    • Ascidiacea (ascidians and sessile tunicates) (2,251)


    • Aves (birds) (9,963)


    • Cephalaspidomorphi (lampreys) (43)


    • Cephalochordata (lancelets) (33)


    • Elasmobranchii (sharks and rays) (1,128)


    • Holocephali (chimaeras) (49)


    • Mammalia (mammals) (4,998)


    • Myxini (hagfishes) (77)


    • Reptilia (reptiles) (8,655)


    • Sarcopterygii (lobe-finned fishes and terrestrial vertebrates) (8)


    • Thaliacea (pelagic tunicates) (74)



  • Koljeno Cnidaria () (9,912). Razred:

    • Anthozoa (anemones and corals) (5,936) (28) (1)


    • Cubozoa (sea wasps or box jellyfish) (36)


    • Hydrozoa (hydralike animals, hydroids, and hydrozoans) (3,698) (3)


    • Scyphozoa (cup animals and jellyfishes) (194) (1)


    • Staurozoa (48)



  • Koljeno Ctenophora () (166). razred:

    • Nuda (23)


    • Tentaculata () (143) (1)



  • Koljeno Cycliophora (2). Razred:

    • Eucycliophora (2)


  • Koljeno Echinodermata () (4,615). Razred:

    • Asteroidea () (1,913)


    • Crinoidea () (74)


    • Echinoidea () (184)


    • Holothuroidea () (290)


    • Ophiuroidea () (2,153)


    • Somasteroidea (1)



  • Koljeno Echiura () (179). razred:
    • neoznačeno (179)
      • Red. Neoznačeno (179). Porodice: Bonelliidae (78); Echiuridae () (95); neoznačeno 2, rodovi Binoraphorus (1) Sactosoma (1); Urechidae () (4)


  • Koljeno Gastrotricha () (716). Razred:
    • neoznačeno (716)
      • Red. Chaetonotida (Gastrotrichs) (454); Macrodasyda (262)


  • Koljeno Gnathostomulida () (98). Razred:
    • Neoznačeno (98)
      • Red. Bursovaginoidea () (70); Filospermoidea () (28)


  • Koljeno Hemichordata () (106). Razred:

    • Enteropneusta () (81)


    • Pterobranchia () (25)



  • Koljeno Kamptozoa (171). Razred: (171)
    • Neoznačeno (171)
      • Red: neoznačeno (171).
        • Porodice: Barentsiidae (Invert) (25); Loxokalypodidae (Invert) (2); Loxosomatidae (Invert) (124); Pedicellinidae (Invert) (20)


  • Koljeno Kinorhyncha (157).
    • Razred, Neoznačeno (157)
      • Red: Cyclorhagida (91); Homalorhagida (66)


  • Koljeno Loricifera (22)
    • Razred, neoznačeno 22
      • Red: Nanaloricida (22)
        • Porodcice: Nanaloricidae (6); Pliciloricidae (16)


  • Koljeno Micrognathozoa (1)
    • Razred, neoznačen (1)
      • Red: Limnognathida (1)
        • Porodica: Limnognathiidae (1)
          • Rod: Limnognathia (1)
            • Vrsta: Limnognathia maerski


  • Koljeno Mollusca (mekušci) (14,227)
    • razred: Aplacophora (66)

    • razred: Bivalvia (bivalves and clams) (2,340) (77) (17)

    • razred: Cephalopoda (octopuses and squids) (739)

    • razred: Gastropoda (gastropods, slugs, and snails) (9,630) (79) (11)

    • razred: Monoplacophora (Molluscs) (29)

    • razred: Polyplacophora (Chitons/coat-of-mail snails) (907)

    • razred: Scaphopoda (tusk shells) (516)



  • Koljeno Myxozoa () (40)
    • razred Myxosporea (40)
      • Red: Bipolarina (1); Bivalvulida (33); Myxosporida (6)


  • Koljeno Nematoda (3,457)
    • Razred: Adenophorea (2,685); Secernentea (772)


  • Koljeno Nematomorpha () (238)


  • Koljeno Nemertea (Vrpčari) (1,332)
    • razred: Anopla () (571); Enopla () (698); neoznačeno (63; Porodica (1): Arhynchonemertidae (1); Rodovi (62): Ascaris (1); Borlasia (9); Carinella (1); Cephalonema (1); Chloraima (1); Cosmocephala (1); Eupolia (3); Fasciola (1); Gordius (8); Hallezia (1); Hyalonemertes (1); Lobilabrum (1); Loxorrhochma (1); Meckelia (4); Nareda (1); Nemertes (7); Omatoplea (1); Ommatoplea (1); Planaria (2); Polia (3); Polystemma (1); Prostoma (6); Scotia (1); Serpentaria (1); Stimpsonia (1); Vermiculus (3)


  • Koljeno Onychophora () (167)
    • razred: neoznačeno (167)
      • Red: neoznačeno (167)
        • Porodica: Peripatidae (Peripatatus) (66); Peripatopsidae (Peripatatus) (101)


  • Koljeno Orthonectida (24)
    • Razred: neoznačeno (24)
      • Red. neoznačeno (24)
        • Porodica: Pelmatosphaeridae (Invert) (1); Rhopaluridae (Invert) (23)


  • Koljeno Phoronida () (10)
    • Razred: neoznačeno (10)
      • Red. neoznačeno (10)
        • Porodica: neoznačeno (10)
          • Rodovi: Phoronis (7); Phoronopsis (3)


  • Koljeno Placozoa (1)
    • razred: neoznačen (1)
      • red: neoznačen (1)
        • Porodica: Trichoplacidae (1)
          • Rod (1) Trichoplax (1)
            • Vrsta: Trichoplax adhaerens


  • Koljeno Platyhelminthes () (3,322)
    • Razred: Acoela (380); Archoophora (5); Cestoda (Trakavice) (52); Nemertodermatida (8); Neoophora (65); Trematoda () (1,643); Turbellaria () (1,169)


  • Koljeno Porifera () (8,122)
    • Razred: Calcarea () (669); Demospongiae () (6,889); Hexactinellida () (562); neoznačeno (2; Rodovi Ceratella 1, Placodictyum, 1)


  • Koljeno Priapulida (19)
    • Razred: neoznačeno (19)
      • Red: neoznačeno (19)
        • Porodica: Chaetostephanidae (2); Priapulidae (priapulids) (9); Tubuluchidae (8)


  • Koljeno Rhombozoa (89)
    • Razred: neoznačeno (89)
      • Red. neoznačeno (89)
        • Porodica: Conocyemidae () (5); Dicyemidae () (83); Kantharellidae (1)


  • Koljeno Rotifera (r) (1,994)
    • Razred: Eurotatoria (1,991); Pararotatoria (3)


  • Koljeno Sipuncula () (206)
    • Razred: Phascolosomatidea (70); Sipunculidea (136)


  • Koljeno Tardigrada () (1,018)
    • Razred: Eutardigrada (628); Heterotardigrada (389); Mesotardigrada (1)


  • Koljeno Xenoturbellida (2)
    • Razred: neoznačeno (2)
      • Red: neoznačeno (2)
        • Porodica (2). Xenoturbellidae (2)
          • Rod: Xenoturbella (2)
            • Vrste. Xenoturbella bocki, Xenoturbella westbladi.


Ugrožene vrste |


Broj ugroženih vrsta po koljenima[4]



  • Annelida (2) ugrožene vrste


  • Arthropoda (338) ugroženih vrsta


  • Chordata (3,449) ugroženih vrsta


  • Cnidaria (31) ugrožena vrsta


  • Mollusca (157) ugroženih vrsta


  • Onychophora (5) ugroženih vrsta


Vidi Popis |


Dodatak: klasifikacija životinja (Animalia)



Galerija |



Vanjske poveznice |



Ostali projekti |








Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Životinje
Wikispecies-logo.svg
Wikivrste imaju podatke o: Životinje
Wiktionary-logo.svgPogledajte rječničku natuknicu životinja u Wječniku, slobodnom rječniku.


Zaštićene životinjske vrste |


  • Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama u Republici Hrvatskoj


Izvori |




  1. National Geographic


  2. Ugrožene životinje, Svjetski fond za zaštitu divljih životinja, WWF, Edicija Panini, 1987.


  3. Global Species


  4. Global Species: Animalia (animals)











Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Životinje&oldid=5208198"










Navigacijski izbornik


























(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.192","walltime":"0.265","ppvisitednodes":"value":1709,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":10439,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":4763,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":25,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":10175,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 127.149 1 -total"," 22.30% 28.350 1 Predložak:Naslov_u_kurzivu"," 18.01% 22.898 1 Predložak:Niz-traži"," 16.46% 20.926 1 Predložak:Niz-traži/logički"," 8.14% 10.350 1 Predložak:Taksokvir"," 6.60% 8.391 2 Predložak:Niz-dug"," 6.09% 7.742 1 Predložak:Izdvoji"," 5.33% 6.778 6 Predložak:Niz-dug/logički"," 5.28% 6.712 1 Predložak:Izvori"," 4.05% 5.145 1 Predložak:WProjekti"],"cachereport":"origin":"mw1251","timestamp":"20190305020153","ttl":2592000,"transientcontent":false););"@context":"https://schema.org","@type":"Article","name":"u017divotinje","url":"https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivotinje","sameAs":"http://www.wikidata.org/entity/Q729","mainEntity":"http://www.wikidata.org/entity/Q729","author":"@type":"Organization","name":"Contributors to Wikimedia projects","publisher":"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":"@type":"ImageObject","url":"https://www.wikimedia.org/static/images/wmf-hor-googpub.png","datePublished":"2005-12-20T21:59:05Z","dateModified":"2019-02-09T00:56:45Z","image":"https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cd/Animal_diversity_October_2007.jpg"(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgBackendResponseTime":136,"wgHostname":"mw1243"););

Popular posts from this blog

Masuk log Menu navigasi

Identifying “long and narrow” polygons in with PostGISlength and width of polygonWhy postgis st_overlaps reports Qgis' “avoid intersections” generated polygon as overlapping with others?Adjusting polygons to boundary and filling holesDrawing polygons with fixed area?How to remove spikes in Polygons with PostGISDeleting sliver polygons after difference operation in QGIS?Snapping boundaries in PostGISSplit polygon into parts adding attributes based on underlying polygon in QGISSplitting overlap between polygons and assign to nearest polygon using PostGIS?Expanding polygons and clipping at midpoint?Removing Intersection of Buffers in Same Layers

Старые Смолеговицы Содержание История | География | Демография | Достопримечательности | Примечания | НавигацияHGЯOLHGЯOL41 206 832 01641 606 406 141Административно-территориальное деление Ленинградской области«Переписная оброчная книга Водской пятины 1500 года», С. 793«Карта Ингерманландии: Ивангорода, Яма, Копорья, Нотеборга», по материалам 1676 г.«Генеральная карта провинции Ингерманландии» Э. Белинга и А. Андерсина, 1704 г., составлена по материалам 1678 г.«Географический чертёж над Ижорскою землей со своими городами» Адриана Шонбека 1705 г.Новая и достоверная всей Ингерманландии ланткарта. Грав. А. Ростовцев. СПб., 1727 г.Топографическая карта Санкт-Петербургской губернии. 5-и верстка. Шуберт. 1834 г.Описание Санкт-Петербургской губернии по уездам и станамСпецкарта западной части России Ф. Ф. Шуберта. 1844 г.Алфавитный список селений по уездам и станам С.-Петербургской губернииСписки населённых мест Российской Империи, составленные и издаваемые центральным статистическим комитетом министерства внутренних дел. XXXVII. Санкт-Петербургская губерния. По состоянию на 1862 год. СПб. 1864. С. 203Материалы по статистике народного хозяйства в С.-Петербургской губернии. Вып. IX. Частновладельческое хозяйство в Ямбургском уезде. СПб, 1888, С. 146, С. 2, 7, 54Положение о гербе муниципального образования Курское сельское поселениеСправочник истории административно-территориального деления Ленинградской области.Топографическая карта Ленинградской области, квадрат О-35-23-В (Хотыницы), 1930 г.АрхивированоАдминистративно-территориальное деление Ленинградской области. — Л., 1933, С. 27, 198АрхивированоАдминистративно-экономический справочник по Ленинградской области. — Л., 1936, с. 219АрхивированоАдминистративно-территориальное деление Ленинградской области. — Л., 1966, с. 175АрхивированоАдминистративно-территориальное деление Ленинградской области. — Лениздат, 1973, С. 180АрхивированоАдминистративно-территориальное деление Ленинградской области. — Лениздат, 1990, ISBN 5-289-00612-5, С. 38АрхивированоАдминистративно-территориальное деление Ленинградской области. — СПб., 2007, с. 60АрхивированоКоряков Юрий База данных «Этно-языковой состав населённых пунктов России». Ленинградская область.Административно-территориальное деление Ленинградской области. — СПб, 1997, ISBN 5-86153-055-6, С. 41АрхивированоКультовый комплекс Старые Смолеговицы // Электронная энциклопедия ЭрмитажаПроблемы выявления, изучения и сохранения культовых комплексов с каменными крестами: по материалам работ 2016-2017 гг. в Ленинградской области