Istarska županija, najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2.820 od 3.120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre). Upravno sjedište županije je Pazin. Sastoji se od 10 gradova i 31 općine.

Upravni ustroj |

Županija je stvorena od predratnih općina Buje, Buzet, Labin, Pazin, Pula, Poreč i Rovinj.^[2]
Županija je načinjena od 10 gradova i 31 općine.

Gradovi |

Istarska županija Regione Istriana
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Pazin
Površina	2.813 km2
Broj stanovnika (2011.)	208.055 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva	73,96 stan./km2
Broj gradova	10
Broj općina	31
Broj naselja	655
ISO 3166-2:HR	HR-18
Pozivni broj	+385 (0)52
Župan	Valter Flego (IDS)
Službene stranice	http://www.istra-istria.hr/
Portal Hrvatske

Naziv (tal.)	Stan. (Popis 2011.)[3]	Slika
Buje (Buie)	5.182
Buzet (Pinguente)	6.133
Labin (Albona)	11.642
Novigrad (Cittanova d'Istria)	4.345
Pazin (Pisino)	8.638
Poreč (Parenzo)	16.696
Pula (Pola)	57.460
Rovinj (Rovigno)	14.294
Umag (Umago)	13.467
Vodnjan (Dignano)	6.119

Općine |

Naziv (tal.)	Stan. (Popis 2011.)
Bale (Valle)	1.127
Barban (Barbana)	2.721
Brtonigla (Verteneglio)	1.626
Cerovlje (Cerreto)	1.677
Fažana (Fasana)	3.635
Funtana (Fontane)	907
Gračišće (Gallignana)	1.419
Grožnjan (Grisignana)	736
Kanfanar (Canfanaro)	1.543
Karojba (Caroiba)	1.438
Kaštelir-Labinci (Castellier-Santa Domenica)	1.463
Kršan (Chersano)	2.951
Lanišće (Lanischie)	329
Ližnjan (Lisignano)	3.965
Lupoglav (Lupogliano)	924
Marčana (Marzana)	4.253
Medulin (Medolino)	6.481
Motovun (Montona)	1.004
Oprtalj (Portole)	850
Pićan (Pedena)	1.360
Raša (Arsia)	3.183
Sveta Nedelja (Santa Domenica)	1.685
Sveti Lovreč (San Lorenzo del Pasenatico)	1.015
Sveti Petar u Šumi (San Pietro in Selve)	1.065
Svetvinčenat (Sanvincenti)	2.202
Tar-Vabriga (Torre-Abrega)	1.990
Tinjan (Antignana)	1.684
Višnjan (Visignano)	2.274
Vižinada (Visinada)	1.158
Vrsar (Orsera)	2.162
Žminj (Gimino)	3.483

Stanovništvo |

Više od 208.000 žitelja ili 4,85% nacionalnog stanovništva živi u Istarskoj županiji. Gustoća naseljenosti je 73 stanovnika/km²; prosječna starost stanovništva je 43 godine. Pula je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani "najmanji grad na svijetu" - Hum koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika).

Hrvatska i susjedne zemlje osobito su mnogo depopulirale 2010-ih, što zbog negativne stope nataliteta, što zbog velikog iseljavanja koji su bili karakteristika i susjednih država. Posvemašnjem demografskom slomu Hrvatske brojkama još donekle odolijeva Istarska županija ali se sve teže odupire depopulacijskim trendovima koji su zahvatili čitavu Hrvatsku. Od 2009. do 2019. u Istarskoj županiji osnovne i srednje škole u deset godina ostale su bez 2.300 učenika.^[4]

Jezici |

U svakodnevnom životu govori se čakavskim narječjem hrvatskoga jezika.

Etnički sastav |

Struktura stanovništva 2011^[5] :

• 
  Hrvati 142.173 ( 68,33 % )


• 
  Talijani 12.542 ( 6,03 % )


• 
  Srbi 7.206 ( 3,46 % )


• 
  Bošnjaci 6.146 ( 2,9 % )


• 
  Albanci 2.393 ( 1,15 % )


• 
  Slovenci 1.193 ( 1 % )


• regionalno se izjasnili 25.203 (12.11%)


• Neopredijeljeni 4.078 ( 1,96 % )

Najčešća prezimena |

Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Istarskoj županiji su^[6]:

1. Benčić


2. Buršić


3. Radolović


4. Peruško


5. Miletić


6. Božić


7. Brajković


8. Matošević


9. Poropat


10. Ivančić

Županijska uprava |

Trenutačni župan: Valter Flego (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 45 zastupnika.^[7]

Zemljopis |

Dužina obale iznosi 445 km, a s otocima 539.9 km. Manji dio Istre pripada Primorsko-Goranskoj županiji. Najzapadnija točka je u Savudriji, dok je najjužnija točka u blizini Premanture (Kamenjak).

Tlo |

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

Reljef |

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su Dragonja, Raša...

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija.

Poznati prirodni rezervati, nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj točci poluotoka, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

Klima |

Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26°C u Kolovozu, a najhadnije u ožujku (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.037%.

Povijest |

Špilje u blizini Pule, Šandalja i Romualdova špilja, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 pr.kr.). Više od 400 lokaliteta potiče iz brončanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istarski poluotok nazivali terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, 177 Rimljani pokoravaju Histre. Padom zapadnog Rimskog Carstva 476, Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. stoljeća, dolaze Hrvati i grade svoja prva naselja. 789 Istra pada pod vlast Franaka. 1267 postaje dio Mletačke republike, a 1797 dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805-1813).

Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena sa maticom Hrvatskom. Velika većina Talijana protjerana je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.

Gospodarstvo |

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (vapno, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su brodogradnja (ranih 1970-tih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina. Bruto domaći proizvod županije 2014. godine iznosio je 2,65 milijardi eura, što je 6,1% BDP-a Republike Hrvatske. Po osobi to iznosi 12.724 eura, što je 25,3% više od prosjeka Republike Hrvatske.^{[nedostaje izvor]}

Turizam |

Organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866), članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugošćava goste iz zapadne i središnje Europe. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetitelja u Hrvatskoj.

Himna |

Podrobniji članak o temi: Krasna zemljo

Kultura |

U izradi

Znamenitosti |

• Amfiteatar u Puli


• Eufrazijeva bazilika


• Slavoluk Sergijevaca

• 
  

  

  
  

  
  

  Amfiteatar u Puli
  

  
  

  
  


• 
  

  

  
  

  
  

  Eufrazijeva bazilika
  

  
  

  
  


• 
  

  

  
  

  
  

  Slavoluk Sergijevaca
  

  
  

  
  

Vidi još |

• Istra


• Povijest Istre


• Istarska marka


• Krasna zemljo


• Porečko-pulska biskupija

Izvori |

Vanjske poveznice |

• Službena stranica županije

v · r · u Hrvatske županije Zagrebačka • Krapinsko-zagorska • Sisačko-moslavačka • Karlovačka • Varaždinska • Koprivničko-križevačka • Bjelovarsko-bilogorska • Primorsko-goranska • Ličko-senjska • Virovitičko-podravska • Požeško-slavonska • Brodsko-posavska • Zadarska • Osječko-baranjska • Šibensko-kninska • Vukovarsko-srijemska • Splitsko-dalmatinska • Istarska • Dubrovačko-neretvanska • Međimurska • Grad Zagreb Zastave i grbovi hrvatskih županija

(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.228","walltime":"0.315","ppvisitednodes":"value":942,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":18051,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":5332,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":9,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":18312,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 150.449 1 -total"," 31.29% 47.075 1 Predložak:Županija"," 22.83% 34.355 1 Predložak:Hrvatske_županije"," 20.71% 31.152 1 Predložak:Navigacija"," 18.42% 27.708 1 Predložak:Interaktivna_karta_hrvatskih_županija"," 10.33% 15.546 1 Predložak:Izvori"," 4.86% 7.311 1 Predložak:Tnavbar"," 4.73% 7.117 1 Predložak:ZD+X/H"," 3.83% 5.761 1 Predložak:Portal_Hrvatska"," 3.62% 5.444 2 Predložak:Ita_oznaka"],"cachereport":"origin":"mw1280","timestamp":"20190320203726","ttl":2592000,"transientcontent":false);mw.config.set("wgBackendResponseTime":114,"wgHostname":"mw1320"););